Tomos Riders Forum

U principu znam kako karburator radi, ali nemam baš nekog iskustva s njima u praksi, bar što se tiče tuninga i modifikacija. Zbog toga imam par pitanja i razmišljanja, pa eto ako se kome da neka odgovori ili ispravi nešto od toga 

Bit će ovo malo poduže davljenje, pa unaprijed upozoravam 

Ajde počnimo od promjera karburatora. Često ljudi kažu da se stavi veća dizna kad se nafrizira motora, ali meni po logici rada karburatora on bi trebao uvijek davat goriva u ovisnosti o protoku zraka. Kad se poveća protok zraka, veći pad tlaka u difuzoru trebao bi isisavati više goriva iz dizne. Jedini problem vidim u promjeru - motor koji usisava više smjese neće moći povući toliko kroz uski otvor. Npr. ako vrtimo 50 ccm motor na 10000 rpm i napajamo ga smjesom kroz 12mm karburator, on jednostavno neće moći dobiti smjese koliko mu treba i u njemu će ostati djelomični vakuum. To je jednako kao da na većem karburatoru zatvorimo gas. Međutim, čini mi se da bi ona količina zraka koja uspije proći, trebala isisati odgovarajuću količinu benzina iz dizne. Ima li ipak zbog nekog razloga gornja granica količine goriva koju dizna može dati, tj. da nakon maksimalno predviđenog protoka zraka, više ne dolazi proporcionalna količina goriva?

Širenjem karburatora očito se olakšava protok zraka kroz njega, ali bi pad tlaka u difuzoru trebao biti manji, pa očito treba i veća dizna.

Onda o čoku i filterima... dakle čok u principu radi (ili može raditi) tako da priguši usis i na taj način povećava pad tlaka u njemu, što opet isisava više benzina iz dizni. Ako dobro shvaćam, zbog istog tog efekta se mješavina osiromašuje kad se skine filter koji isto izaziva određeni, iako manji pad tlaka, manje goriva se siše iz dizne i bila bi potrebna veća.

Ne znam jesam li to gore sve dobro pokopčao, pa me ispravite ako sam nešto "suknuo"...

E sad, ono šta još pada na pamet je, što kad bi se širio samo dio karburatora, tj. samo onaj dio prije ili poslije difuzora? Npr. da proširimo ulazni dio 12 mm karburatora na 14 mm, bi li zbog razlike u tlaku di je veći pad tlaka na izlaznom nego ulaznom dijelu, i to djelovalo kao "otvaranje čoka" tj. osiromašilo smjesu? I obrnuto, da se proširi izlazni dio, a ostavi ulazni, to bi bilo kao da je priklopljen čok, a otvoren gas (kao na karburatoru s leptirom)? Ako bi to bilo tako, onda bi se širenjem samo druge polovine karburatora dobio nešto veći protok zraka, ali i goriva, zbog čega bi se u biti dobio efekt kao da je stavljena veća dizna. Ima li to smisla?

Eto, pa ako mi možete malo razjasniti nejasne detalje, odgovoriti na pitanja i popljuvat greške, samo navalite 

Ovaj motor ima 28 mm karb i 9x diznu
Razvija preko 14 ks
Bt s otvorenim airboxom,diznom 95 i 18 mm karbom isto odlično radi

Omjer zraka i goriva je tu bitan. Ako ti treba da motor usiše više goriva ne radiš to tako da mu mjenjaš oblik karburatora nego jednostavno staviš drugu diznu.

Što se tiče ovog maximuma što si spominjao. Naravno da ima maximum. To je svemirski vakum, jači vakum od toga je nemoguće postići(bar zasad) pa tako  da ti na tom vakumu dizna može progutat najviše goriva.

Samo nešto za usporedbu da u tu diznu pušeš zrak(uzimam primjere) na 0.5 bar kroz diznu će proći litar goriva u satu. Na 1 bar će proći litra ipo. Na 5 bari će za 1 sat proć 2 litra. Treba ti veća energija, a puno bi bolji efekat postigao kada bi stavio veću diznu

tebe pati Bernulijeva jednadzba

Možeš stavit malo veću diznu, ali ne previše a i za veću diznu trebaš otvoriti još airbox
Moj ti je savjet da se oko toga ne bakćeš, dizna se mjenja za par minuta i to je najmanji problem. Bolje je to odraditi u praksi nego se u teroiji bakćat s tim

Jbg, kod nas u državi sve neki teoretičari, a nemaju podloge u teoriji (a bogami ni u praksi)
Ako želiš sve to skužiti u teoriji, onda o istoj tematici moraš jakooo puno znati, kako, zašto, a da ne spominjemo dalje sve terotske formule iz fizike, i matematiku koja svemu tome daje neku brojčanu vrijednost prenosivu u realni svijet.
A ako hoćeš sve to bez previše papira i teorije, zasuči rukave, nabavi sav materijal i udri eksperimentirati 

al sve to sta ti znas ili mislis da znas  mozda je točno a mozda i nije i nemos znat dok ne provaš,mozda si skrenija na krivi put u teorijia a to i neznas jer nisi prova u praksi da ona potvrdi teoriju

neke stvari triba znat ali ulazit u velika teoriziranja nema smisla
ja bi isto volija sidit za compom i naučit slozit ili popravit makinu od apn bez da je taknem al neide
ko da pokusavas naučit plivat gledajući nekog kako pliva,teoretski je moguće jer si vidija sta radi pa znas sta triba ali  kad provas...

to soji triba znat kako sta funkcionira da bi ista moga napravit

Pa eto, mislim da smo se svi složili oko toga da treba znat kako nešto radi ako misli nešto oko toga radit... 

Nego, konkretno u ovom slučaju pitanje i je bilo čisto teoretsko jer me zanimalo kako se karbovi ponašaju, nije da nešto pokušavam oko toga raditi. A svakako da je bolje pitat ljude koji su se već time bavili, nego šta ja znam, jednom pokušat tri karba bušit i minjat po tri dizne na svakome da skužim kako rade, kad ovdi već ima ljudi koji su sve to probali i znaju sve o tome