Tomos Riders Forum
Glavni forum => Tehnička pitanja, prijedlozi, diskusije, savjeti => Autor teme: Arny - Kolovoz 30, 2013, 20:23:24
-
U principu znam kako karburator radi, ali nemam baš nekog iskustva s njima u praksi, bar što se tiče tuninga i modifikacija. Zbog toga imam par pitanja i razmišljanja, pa eto ako se kome da neka odgovori ili ispravi nešto od toga :misli:
Bit će ovo malo poduže davljenje, pa unaprijed upozoravam :mrgreen:
Ajde počnimo od promjera karburatora. Često ljudi kažu da se stavi veća dizna kad se nafrizira motora, ali meni po logici rada karburatora on bi trebao uvijek davat goriva u ovisnosti o protoku zraka. Kad se poveća protok zraka, veći pad tlaka u difuzoru trebao bi isisavati više goriva iz dizne. Jedini problem vidim u promjeru - motor koji usisava više smjese neće moći povući toliko kroz uski otvor. Npr. ako vrtimo 50 ccm motor na 10000 rpm i napajamo ga smjesom kroz 12mm karburator, on jednostavno neće moći dobiti smjese koliko mu treba i u njemu će ostati djelomični vakuum. To je jednako kao da na većem karburatoru zatvorimo gas. Međutim, čini mi se da bi ona količina zraka koja uspije proći, trebala isisati odgovarajuću količinu benzina iz dizne. Ima li ipak zbog nekog razloga gornja granica količine goriva koju dizna može dati, tj. da nakon maksimalno predviđenog protoka zraka, više ne dolazi proporcionalna količina goriva?
Širenjem karburatora očito se olakšava protok zraka kroz njega, ali bi pad tlaka u difuzoru trebao biti manji, pa očito treba i veća dizna.
Onda o čoku i filterima... dakle čok u principu radi (ili može raditi) tako da priguši usis i na taj način povećava pad tlaka u njemu, što opet isisava više benzina iz dizni. Ako dobro shvaćam, zbog istog tog efekta se mješavina osiromašuje kad se skine filter koji isto izaziva određeni, iako manji pad tlaka, manje goriva se siše iz dizne i bila bi potrebna veća.
Ne znam jesam li to gore sve dobro pokopčao, pa me ispravite ako sam nešto "suknuo"...
E sad, ono šta još pada na pamet je, što kad bi se širio samo dio karburatora, tj. samo onaj dio prije ili poslije difuzora? Npr. da proširimo ulazni dio 12 mm karburatora na 14 mm, bi li zbog razlike u tlaku di je veći pad tlaka na izlaznom nego ulaznom dijelu, i to djelovalo kao "otvaranje čoka" tj. osiromašilo smjesu? I obrnuto, da se proširi izlazni dio, a ostavi ulazni, to bi bilo kao da je priklopljen čok, a otvoren gas (kao na karburatoru s leptirom)? Ako bi to bilo tako, onda bi se širenjem samo druge polovine karburatora dobio nešto veći protok zraka, ali i goriva, zbog čega bi se u biti dobio efekt kao da je stavljena veća dizna. Ima li to smisla?
Eto, pa ako mi možete malo razjasniti nejasne detalje, odgovoriti na pitanja i popljuvat greške, samo navalite :wink:
-
moj jedan friški primjer pa razbijaj glavu- dellorto 24 radio na 80 ccm ctx 2 taktnom motoru s 98 centralnom diznom; sad taj isti karburator radi sa 110 diznom savršeno na bmwu 250 4 t oldtajmeru spojen na original airboks
-
Ovaj motor ima 28 mm karb i 9x diznu Tomos DMS rotodisk (http://www.youtube.com/watch?v=GhJQjVET9W8#)
Razvija preko 14 ks
Bt s otvorenim airboxom,diznom 95 i 18 mm karbom isto odlično radi
Omjer zraka i goriva je tu bitan. Ako ti treba da motor usiše više goriva ne radiš to tako da mu mjenjaš oblik karburatora nego jednostavno staviš drugu diznu.
Što se tiče ovog maximuma što si spominjao. Naravno da ima maximum. To je svemirski vakum, jači vakum od toga je nemoguće postići(bar zasad) pa tako da ti na tom vakumu dizna može progutat najviše goriva.
Samo nešto za usporedbu da u tu diznu pušeš zrak(uzimam primjere) na 0.5 bar kroz diznu će proći litar goriva u satu. Na 1 bar će proći litra ipo. Na 5 bari će za 1 sat proć 2 litra. Treba ti veća energija, a puno bi bolji efekat postigao kada bi stavio veću diznu
-
E da, to me podsjetilo da sam pročitao da je povećanje protoka kroz neku diznu proporcionalan mislim trećem korijenu razlike tlaka, što znači da čak ni "svemirski" vakuum ne bi izvukao znatno više iz manje dizne, nego jednostavno treba veća bez obzira koliko struja zraka "čupala" podtlak u difuzoru...
Dakle prema tome ipak kod povećanja snage motora s istim karburatorom na ful gasu, mora se obavezno stavit veća dizna... Nevezano uz to preuski karb sprečava da uđe dovoljno zraka pa smanjuje potencijalni dobitak na snazi koji se ipak može dobit samo sa širim karbom... Ali prema gore navedenim primjerima, valjda je to ipak značajno samo kod velike razlike u snazi?
-
tebe pati Bernulijeva jednadzba
-
Pa recimo. :biggrin:
Sve se vrti oko toga koji je najveći potlak koji se može dobit u difuzoru, te koliko goriva isti može isisat iz dizne. I naravno, koliko ukupno smjese kroz taj promjer karba može proći, a da se pritom motor ne zaguši kod maksimalne snage koju razvija.
E sad tu je bitno kako se barba Bernoulli ponaša u kojem režimu :biggrin:
-
Možeš stavit malo veću diznu, ali ne previše a i za veću diznu trebaš otvoriti još airbox
Moj ti je savjet da se oko toga ne bakćeš, dizna se mjenja za par minuta i to je najmanji problem. Bolje je to odraditi u praksi nego se u teroiji bakćat s tim
-
Ok to, ali i pitam jer me zanima u teoriji. Trenutno ni nemam na čemu probavat u praksi. :mrgreen:
-
Jbg, kod nas u državi sve neki teoretičari, a nemaju podloge u teoriji (a bogami ni u praksi) :wink:
Ako želiš sve to skužiti u teoriji, onda o istoj tematici moraš jakooo puno znati, kako, zašto, a da ne spominjemo dalje sve terotske formule iz fizike, i matematiku koja svemu tome daje neku brojčanu vrijednost prenosivu u realni svijet.
A ako hoćeš sve to bez previše papira i teorije, zasuči rukave, nabavi sav materijal i udri eksperimentirati :wink:
-
Pa, recimo da postoje dvije vrste ljudi. Jedni rade nešto bez da pojma o tome imaju, dok drugi znaju teoriju iza toga, pa to rade ili ne rade. Ja radije idem po tom drugom principu, računajući da se prvo nafutram teorijom, a onda je iskoristim u praksi. Ako i ne dođe do toga da uspijem napraviti nešto od toga u praksi, smatram da je to manja šteta nego da pokušam radit nešto šta ne znam. :cool:
-
al sve to sta ti znas ili mislis da znas mozda je točno a mozda i nije i nemos znat dok ne provaš,mozda si skrenija na krivi put u teorijia a to i neznas jer nisi prova u praksi da ona potvrdi teoriju :mrgreen:
neke stvari triba znat ali ulazit u velika teoriziranja nema smisla
ja bi isto volija sidit za compom i naučit slozit ili popravit makinu od apn bez da je taknem al neide
ko da pokusavas naučit plivat gledajući nekog kako pliva,teoretski je moguće jer si vidija sta radi pa znas sta triba ali kad provas...
-
Pa naravno da se ne može naučit konkretno napravit nešto samo teorijom. Ali ono šta iz iskustva sigurno znam je da kad se nauči nešto u praksi, puno je lakše kad čovik zna kako sve to funkcionira...
Npr. kod auta ima dosta toga šta ja nisam u mogućnosti sam napravit, ali mogu dat drugome da napravi ili nabavit nešto gotovo, s tim da ja znam točno reć šta mi treba. To igra i za modifikacije, ali i za popravke, pa mi u tom slučaju bar ne može nitko prodat muda za bubrige :wink:
I opet da spomenem kako me veseli to šta kod Tomosa čovik sve može sam napraviti. Čak i ako nemam mogućnost rastaviti motor od auta, Tomosovu mašinu mogu. Ako ne mogu pljunit 500€ za nove federe i amortizere u autu, kod Tomosa sam mogu reparirati postojeće. Dušu dalo za vježbanje svega u praksi :wink:
Ali svakako želim izbjeć greške u startu, zato teorija. Ne želim auspuh koji rezonira na 9000 rpm na motoru koji se vrti 6000, kao što ne želim ni karb za motor od 9 konja ako ih imam 4 i slično. Ne moram nužno niti znat sve šta je točno i ispravno, ali je poželjno bar da u startu znam šta je krivo i pogrešno :wink:
-
to soji triba znat kako sta funkcionira da bi ista moga napravit
-
Prije nego što sam sjeo u auto, gledao sam kako radi kvačilo.
Kod prvog polaženja auto mi se ugasilo,kod trećeg sam pošao. Već nakon 15 min sam dobio osjećaj za kvačilo i sa onim znanjem od prije mogao sam polaziti u strani sa kočnicom(doduše ne velika strana ali danas ljudi ni nakon 30 g. "iskustva" neznaju kako to uradit)
Ne kažem da bi bez tog teoretskog znanja nebi uspio ali mi je sigurno puno pomoglo.
Isto kao i šaltanje bez kvačila, proučio sam kako mjenjač radi i tata m ije rekao kako trema pod rukom osjetiti kada mogu povući ručicu i iz prve mi je uspjelo.
Dobro je neke stvari malo prostudirati u teoriji, ali ipak treba prakse da se to pokrijepi.
Ti meni možeš 3 dana trubit da će se hladnija voda prije smrznut od toplije zato što je razlika temperatura manja. Ali ajd to dokaži u praksi.
Ti u teoriji uzimaš neke formule koje je netko prije izvadio iz praktični primjera, a neznaš što je uzeo u obzir. Tako da auto od 115 ks ima maximalnu brzinu od 205 kmh, a auto od 150 ks ide 210 kmh. Sad ti tako uzmeš 10-etak auta i dobiješ neku formulu.
Hoće li ona vrijediti za 11 auto?
Razumijem ja šta ti hoćeš reći,ali za početak ti je bolje kopirati nečije primjere, pa kroz neko vrijeme kada stekneš nešto ići dalje
-
Pa eto, mislim da smo se svi složili oko toga da treba znat kako nešto radi ako misli nešto oko toga radit... :wink:
Nego, konkretno u ovom slučaju pitanje i je bilo čisto teoretsko jer me zanimalo kako se karbovi ponašaju, nije da nešto pokušavam oko toga raditi. A svakako da je bolje pitat ljude koji su se već time bavili, nego šta ja znam, jednom pokušat tri karba bušit i minjat po tri dizne na svakome da skužim kako rade, kad ovdi već ima ljudi koji su sve to probali i znaju sve o tome :wink:
-
Prije bilo kakvih pitanja jel znate uopće čemu služe: ler dizna, glavna dizna, čok dizna, sapnica, igla, zasun(ventil) ??
Kaj znači kad vijak smjese uvrtnete u desno, kaj ulijevo?? Koja dizna je zadužna za rad na leru ?
Jel znate do kolko otvora gasa je bitna ler dizna :misli:
Za kaj služi igla rasplinjača, što znači dignuo sam iglu za jedan zub , dal se smjesa osiromašuje ili obogaćuje , o čemu ovisi količina goriva koju dobijemo?
Kak pali motor na siromašnoj smjesi kad je hladno? Dal treba zimi veća ili manja dizna :misli:
Kaj znači ako motor radi loše na malom otklonu gasa, srednjem i većem? Kaj je venturi cijev ?
Kak temperatura, nadmorska visina i i vlažnost utkeču na rad rasplinjča.
KAd si donekle nađete odgovore na ta pitanja nekaj budete i skužili.
-
Pa, meni je u principu poznato sve to, osim nekih detalja tipa do točno koliko otvorenog gasa igra ler-dizna i sl.
Mene je najviše zanimalo kako u praksi djeluju promjene protoka zraka u ovisnosti o promjenama tlaka prije i poslije difuzora, koliko karb nekog promjera ograničava količinu usisane smjese kod povećanja snage, te koliko pritom glavna dizna ograničava količinu goriva u smjesi... Uglavnom svašta ono što sam nabajao u prvom postu :smile:
Teoretske odgovore sam već dobio ili shvatio, možda ne bi bilo loše da netko napiše koji promjeri karburatora i u kombinaciji s kojim diznama u praksi rade s kojim snagama... :misli: Ima toga doduše po forumu, ali možda ne bi bilo loše na jednom mjestu napisati o tome?
Pretpostavio bih da svi koji pišu ovdje također znaju sva pitanja iz gornjeg posta? Ako ne, možda bi se i o tome moglo pisati ovdje?
-
Primjer automatic sa 16mm sha delortom radi sa diznom 72 na 65ccm odlicno.bt sa dell phbg 19 sa diznom 72 isto odlicno sa 50ccm,u cem je kvaka?
-
http://www.tomos-riders.com/tehnicka-pitanja-prijedlozi-diskusije-savjeti/pilot-dizna/msg552845/#msg552845 (http://www.tomos-riders.com/tehnicka-pitanja-prijedlozi-diskusije-savjeti/pilot-dizna/msg552845/#msg552845)
Evo za vijak smjese
U onoj temi od onog što vozi trke(yoco_mici) mislim imate raspravu kada koja dizna sudjeluje u radu rasplinjača
-
Evo možda da probam npr. s osnovnim stvarima o diznama:
- Glavna dizna je kako joj naziv kaže, glavni izvor benzina u karburatoru, a njen promjer je ono što u principu određuje jakost smjese na punom gasu
- Ostale dizne i igla služe za korekcije smjese u ostalim režimima rada:
- Igla ograničava jakost smjese u srednjem području gasa, njeno spuštanje smanjuje dotok goriva kroz diznu i osiromašuje smjesu, dok dizanje radi obrnuto (obogaćuje)
- Ler-dizna korigira smjesu na leru i malom gasu kad nema dovoljno protoka zraka kroz difuzor za pravilno funkcioniranje glavne dizne
- Čok-dizna dodaje gorivo kad je uključen čok, a to je potrebno kad je motor hladan pa se gorivo teže raspršuje i zbog kondenzacije dio već isparenoga gubi iz smjese, što je osiromašuje.
Ako sam nešto krivo rekao, vičite :smile:
Primjer automatic sa 16mm sha delortom radi sa diznom 72 na 65ccm odlicno.bt sa dell phbg 19 sa diznom 72 isto odlicno sa 50ccm,u cem je kvaka?
E to je upravo jedna od stvari koje bih htio naučiti ovdje, koje kombinacije su ispravne. :wink:
A tu ionako nikakve teoretske osnove ne pomažu nešto ako čovjek ne zna koja je tvornička dizna na kojem karbu za koji motor...
-
Ok nepoznavnje karbova, uglavnom sha nema ler diznu ni stelanje smjese,ima samo jednu primitivnu diznu u sklopu glavne sapnice (sitna rupica dizne fizicki nema), nema igle , dok dell phbg ima sve navedeno i k tome ima i ler diznu najcesce 45-50, koja mu je bitna za do nekih 1/4 gasa, al ne treba zanemarit da ona pljucka gorivo u svim rezimima. I kad se zbroje površine poprecni presjeci glavne i ler dizne phbg ima vecu diznu.
-
ništa bez iskustva ,
-prije par dana sam se sprinta uhvatio, dellorto 14/12, teško pali, iskra izvrsna, radi pod čokom, čim se da gas, krepava, svijećica masna
-radna dijagnoza bi bila-začepljena primitivna ler-dizna, plus karb nema gumu otraga i nije na airboks spojen- previše zraka;rukom prstima pokrivam usis zraka-krepava još jače, znači nije previše zraka u pitanju
-mogao sam spuštat mašinu niže i izvadit karb i čistit ga, prokuhavat i sl., al nisam, krenuo sam drugim putem:napajanje gorivom
-na crijevo je spojen filter, u njemu i crijevu ima goriva, al vidim i naslage skrućenog ulja u crijevu, s obzirom da znam da automatiki imaju bolesne rezervare krenem od pipice koja je nova stavljena i kroz nju se jedva cijedi-očistim, skinem crijevo, kroz njega se isto cijedi , skinem filter, on je prohodan, al je crijevo puno karameliziranog ulja , promijenim crijevo, spojim i gle čuda, motor upali od prve, radi odlično, al ne vuče dobro
-auspuh je ono smeće sa zmijom i znam da se on začepi , skinem ga dolje, motor bolje vuče, al nije to to, znam da začepljeni auspuh dovodi do toga da se s vremenom u mašini sve živo žačepi s gareži, prst gurnem u ispuh i neide , lagano prokljucam ispuh , motor živne
-da ne poznam bolesti tih motora-dovod goriva i ispuh, mogao sam do sutra čistit karb, dizne mijenjat, filterom se mučit, al motor ne bi radio i dalje, dakle, treba kužit cijeli sklop u međuigri, motor je radio kolko je goriva dobijao i imao snage kolko je ispuh dozvoljavao
-
To je najosjetljiviji karb (sha 12) uz bing 18 ,ovd enema štelanja,ali nije imaun na zmazan filter, dugo stajanje idt :mrgreen:
-
evo jos jedan primjer nekidan radim starom a 3 radija je odlično ali je oslabija i slabo vuka uzbrdo, pa san skinija a 3 i stavija a 35 cil s lamelama i kolinom i klip,kompresija super svi ostali djelovi su ostali stari i provjereno ispravni al motor jos slabije ide tj jedva gas prima,nije mi jasno,skinem kolino i lamele kad brtve na kolinu home made sta naravno nebi imalo veze ali su napravljene tako da idu priko lamela i lamele se opče nisu otvarale čudo da je i upalija več san ima par takvih slučajeva
-
Da ne otvaram novu temu, pitati ću ovdje.
U mom karburatoru fali ova klapna. Može li ona biti uzrok toga što motor jako polako gubi okretaje i ne može se podesiti mali ler gas, nego malo veči na kojem radi skroz dobro?
Tko nju podiže i spušta? Sama od sebe po nekoj automatici ili nekakav mehanizam? Pokušao bih ju sam izraditi, imam vremena i volje pa nadam se da ću uspjeti. Uzeo bih od nekoga tko ima i precrtao ju i napravio potpuno istu.
(http://zaslike.com/files/zjhvi3ccig758sn317hr_thumb.png) (http://zaslike.com/viewer.php?file=zjhvi3ccig758sn317hr.png)
-
To ti je cok a buduci da karb ima pumpu i nema potrebe za njom a i ima ih sta se zaj s izradom,nema utjecaja na rad osim ako ti ne fali i onaj stift sta je drzi pa vuce zrak kroz njega,dize je klipic kad das gas
-
Klipić koji drži nju imam, ne ide zrak kroz nju. Znaći, bolje da se ne zezam sa tim. Mislio sam da ta klapna ima neku drugu funkciju, a onda je samo za hladno paljenje.