Tomos Riders Forum

Računao sam rez broj okretaja za usis po ovom http://img143.imageshack.us/img143/7247/usisformulabygogo7xw.jpg (formula 1)

n = rezonantni broj okretaja u minuti
α= kut otvorenosti usisnog kanala - stupnjeva 160
Vk= volumen kartera kada je klip u GMT - cm3 195
Lu= dužina usisnog voda od ulaza u karburator do klipa u cilindru - cm 22
d= promjer usisnog voda - cm 2
Fu= presjek usisnog voda - cm2 3,14
** usisni vod po cijeloj dužini treba biti istog promjera


Ispada n= 7610 o/min


Sad po onom http://www.tomos-riders.com/forum/Tehnikalije/prirucnik_tomos_mario.pdf na strani 35-36 za iste parametre kao u tablici. Brzina zvuka Cs=342m/s.

Ispada da je Lu = 67,5 mm =6,75 cm , a trebalo bi ispasti 22 cm za okretaje od 7610.


Odnosno ako u formulu 1 uvrstimo za Lu 6,75 cm onda rezonantni broj ispada n = 12170 o/min.

Ako iz formule 1 n=1820*alfa usisa/korjen Vk*(lu/Fu+1/d) računamo lu dobijemo lu=Fu*(1820nakvadrat*alfausisa na kvadrat/ nna kvadrat*Vk - 1/d), odnosno dobijemo istu formulu kao i u priručniku od maria str.36, jedina je razlika što mario uvrštava brzinu zvuka, a formula koju jr napisao gogo ima uvrštenui broj 1820. Upravo zbog tih razlika ne dobivaju se isti rezultati.
E sad me zanima koje je točnije.

Evo, prouči malo i ovo 

http://edj.net/2stroke/jennings/crankcase_volume.pdf

http://www.chuckbunnell.com/kart/jennings/Jennings12.pdf

Kao što vidiš (kad proučiš) da rezonanciju usisa nije lako dobiti matematički kao rezonanciju ispuha.
No o tome se stvarno pisalo na forumu, potraži malo u temama 

Baš tako, to sam i prije rekao, a i piše posvuda u literaturi taj savjet. 

Evo još malo osvrta o pogrešnom mišljenju je obavezno kratiti usis za veće okretaje 



Tko ne zna engleski: sorry 

smjesa se vrati u usis i izleti van kroz karb...ilitiga kako mi kazemo karb pljune smjesu van.

klip drzi kanal previse vremena otvoren i ode smjesa...a na vecim obrtajima smjesa nestigne pobjec van jer je pero klipa preduhitri i zatvori kanal

ima tu svega, može se isto punjenje složit na više načina. ja nisam vješt u proračunima ali ima nekih malih iskustava.ajde dado nije beg cicija prevedi nam taj mali text pliz

duza cijev povecava tlak u njoj, tj. ili duza cijev ili manji promjer...veci tlak napravi i smjesa treba vise vremena da prodje

Hehe, toliko pitanja a odgovora svuda (čak i n forumu), samo treba potražiti 
Nešto ukratko, usporedba usisa i ispuha-Ispuh ima samo izlazni val koji odlazi "odbija se" i vraća se nazad, gurajući smjesu nazad u cilindar
Usis drugačije funkcionira - uvlači smjesu, na povratku klipa počinje ju vraćati nazad i onda je ponovo usisava, znači imamo dvosmjerno kretanje, nemamo "običnu" rezonancu kao na ispuhu
Kod viših okretaja usljed inercije usisnih plinova dolazi do punjenja kartera tlakom većim od atmosferskog (negdje oko 1,2 puta) dok kod nižih on iznosi samo oko 0,8. Kritično je oko 4000 okretaja gdje kod cilindara s većim otvorenostima usisa (iznad 110°) dolazi do večeg povrata smjese.
Kako jeo pisano gore ta smjesa se još dodatno obogaćuje, a i u tom trenutku je tlak kartera najniži, pa imamo raspoloživo za prepumpati u cilindar malu količinu smjese koja je uz to dodatno obogaćena.
E sad to možemo smanjiti tako da imamo karb manjeg promjera i manji kut otvorenosti usisnog  kanala (primjer atx, matic, apn) pa zato ti motori dobro vuku i u niskim okretajima, ali samim tim nisu sposobni za visoke.
Eh sad pitanje oko debljine i dužine usisne cijevi je slično kao i kod stingera, isti tlak ostvaruje kratka tanja cijev kao i deblja duža. Normalno za veće okretaje nam treba i veći karb da bi uspjeli  "napojiti" cilindar sa smjesom jer imamo više radnih taktova u jedinici vremena. Zato npr t15/bt imaju duži usis od apn-a, jer da je kraći došlo bi pre jakog povratka smjese. Tu također ulogu ima i filter/airbox. Evo još i primjer atx-a koji ima tanak a dugačak usis, kod njega nema povrata smjese ni kod najnižih okretaja, radi kao dizel 

Analizirao sam malo one formule i ako sam dobro skužio i ona formula gdje se dobije 12170 okr/m to bi trebalo pokazivati max rezonancu osnovne rez. frekvencije usisa odnosno grane za bt/t15 kuteve otvorenosti usisa. Znači prvi harmonik bi imao utjecaja na područje oko 6000 okretaja, a drugi oko 4000 okretaja. Mislim da je to u konačnici bila i ideja tomosovih konstruktora, da se "pokrpa" rupa na 4000 okretaja, i ostvari pojačano punjenje na 6000 okretaja (prije rezonancije auspuha).
Normalno ovo je samo teorija, vidim da se po ovim papirima sa tim računom muče i profesionalci i mnogo učeniji ljudi

idu na oblik konusa ,a to je venturijev efekt ,sto ide iz veceg prostora u manji ,on se stlaci i brze ide