Rasplinjaci koristeni na motociklima izgledaju komplicirano, no s malo poznavanja teorije rada, rasplinjaci se mogu podesiti tako da vasem motoru daju maksimalnu snagu. Svi rasplinjaci rade na temeljnom principu atmosferskog tlaka. Atmosferski tlak pritisce sva tijela na Zemlji sa jednakom silom. Atmosferski tlak podlozan je promjenama, ovisno o metereoloskim uvjetima, no uzima se da je normalna vrijednost tlaka 1 atmosfera, ili 1013 hP (hekto pascala). Promjenom atmosferskog tlaka unutar motora i rasplinjaca, postize se strujanje i zraka i goriva.
Svaki plinoviti medij krece se iz podrucja viseg tlaka prema podrucju nizeg tlaka. Tijekom podizanja klipa (prema GMT-gornjoj mrtvoj tocki) u 2T (dvotaktnom) motoru, odnosno spustanja klipa (prema DMT-donjoj mrtvoj tocki) u 4T (cetverotaktnom) motoru stvara se podtlak zbog povecanja volumena u karteru dvotaktnog, odnosno kompresijskom prostoru 4T motora. Buduci je u tom trenutku atmosferski tlak koji se nalazi izvan motora veci od tlaka unutar motora i rasplinjaca, zrak pocinje strujati kroz rasplinjac prema motoru i na ce putu "pokupiti" gorivo unutar rasplinjaca te zajedno kao goriva smjesa uci u motor. To strujanje traje dok se ne izjednace tlakovi izvan i unutar motora ili dok se mehanicki ne prekine veza s vanjskom okolinom (usisni ventil na 4T, ili sam klip na 2T motoru).
Iz uzduznog presjeka rasplinjaca (slika 1) vidi se da je strujni profil unutrasnjosti rasplinjaca venturijeva cijev. Venturijeva cijev je suzenje poprecnog presjeka na odredjenoj duzini cijevi, sto ima za posljedicu povecanje brzine strujanja medija, a time i smanjenja tlaka unutar cijevi (dobra analogija je povecanje brzine strujanja vode na naglim suzenjima rijeke ili povecanje brzine vjetra unutar tunela ili izmedju zgrada). Sto brze zrak struji kroz rasplinjac, veci se podtlak stvara (ili vise tlak pada) unutar cijevi.
Slika 1
Vecina rasplinjaca koji se nalaze na motociklima upravlja se pomocu rucice gasa koja je preko sajle spojena sa kliznim cilindrom koji regulira poprecni presjek otvora kroz koji ulazi zrak u rasplinjac. U rasplinjacu se nalazi pet glavnih sustava za napajanje gorivom:
* sustav za prazni hod (idling circuit)
* klizna pregrada/zasun/ventil (slide valve)
* igla gasa i mlaznica (jet needle & needle jet)
* glavna sapnica (main jet)
* cok (choke)
Svaki od ovih sistema zaduzen je da pri odredjenoj poziciji rucice gasa dozira pravilnu kolicinu smjese za optimalni rad motora. Medjutim, svi se ovi sustavii u odredjenom postotku preklapaju, ne postoji stroga granica.
Sustav za prazni hod sastoji se od dva podesiva dijela (slika 2):
* vijak za podesavanje smjese zrak/gorivo (air screw)
* sapnica za prazni hod (pilot jet)
Vijak za smjesu se moze nalaziti ili na straznjoj ili na prednjoj strani rasplinjaca (prednjom smatramo onu prema motoru). Ako se nalazi na straznjoj strani, taj vijak regulira kolicinu zraka koji ulazi u sustav.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu zraka i obogacuje smjesu.
Odvijanjem vijka povecava se otvor kroz koji ulazi zrak u sustav i time se smjesa osiromasuje.
Ako se vijak nalazi na prednjoj strani, regulira protok goriva.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu goriva i osiromasuje smjesu, a odvijanje obogacuje.
Slika 2
Sapnica za prazni hod (pilot jet) igra glavnu ulogu u snabdijevanju goriva pri malim otvorima gasa. Ima puno manji otvor od glavne mlaznice i zbog toga je protok kroz nju ogranicen na male kolicine goriva.
Vijak za smjesu i sapnica za prazni hod imaju glavnu ulogu u odredjivanju gorive smjese u rasponu od praznog hoda do otprilike 1/4 gasa.
Klizni ventil (slide valve) ima veliki utjecaj na gorivu smjesu u rasponu od 1/8 do 1/2 gasa. Posebice utjece na smjesu izmedju 1/8 i 1/4 i onda mu utjecaj polako otpada do 1/2. Ventili se izradjuju u razlicitim oblicima i velicinama (najcesce su ravni ili cilindricni), a ono sto ih karakterizira je skosenje sa straznje strane (prema ulazu zraka, slika 3). Sto je vece skosenje to ce biti siromasnija smjesa jer omogucava veci protok zraka i obratno, sto je manji, smjesa ce biti bogatija, u slucaju da sve drugo na rasplinjacu ostane nepromijenjeno.
Klizni ventili imaju na sebi utisnute brojeve koji oznacavaju koliko je visoko skosenje. Ako je utisnut broj 3, to znaci da ima skosenje od 3.0 mm.
Slika 3
Igla i mlaznica uticu na smjesu od 1/4 do 3/4 gasa. Igla je zapravo uski cilindar s urezima koji prelazi u konus pomocu
kojeg se regulira koliko goriva se povlaci podtlakom u venturijevu cijev rasplinjaca. Igla se obicno nalazi unutar kliznog ventila i krece se zajedno s njim. Sto je tanji konus, manje zatvara mlaznicu na koju igla nalijeze, a time i vise goriva ulazi u venturijevu cijev, dakle smjesa je bogatija. Profil konusa je vrlo precizno izradjen i konstruiran tako da daje razlicite smjese pri razlicitim pozicijama gasa. Izrezi na ravnom (cilindricnom) dijelu igle sluze tome da se u njih stavi prsten (capica) koji sprijecava iglu da padne i potpuno zatvori mlaznicu.
Pozicija prstena, tj. u kojem se izrezu nalazi, odredjuje polozaj igle u odnosu na mlaznicu pa se promjenom te pozicije moze regulirati smjesa zrak/gorivo, slika 4. Ako se prsten premjesti na gornji izrez od pocetnog, igla ce stajati nize, otvor ce biti manji pa ce i smjesa biti siromasnija. Vrijedi i obratno, premjestanjem prstena na poziciju nize postizemo bogatiju smjesu.
Mlaznica je zapravo krajnji dio glavne sapnice, tj. otvor u koji ulazi igla. O promjeru tog otvora ovisi i kolicina goriva koje se usisava u venturijevu cijev. Vecina prerada, tj. promjena na rasplinjacu radi se na igli, ne na mlaznici.
Slika 4
Glavna sapnica (main jet) regulira smjesu od 3/4 do potpuno otvorenog gasa, slika 5. Kada se gas dovoljno otvori, igla se digne dovoljno iznad mlaznice (otvora) tako da promjer glavne sapnice odredjuje kolicinu goriva koja se usisava u venturijevu cijev. Glavne sapnice izradjuju se sa razlicitim promjerima otvora uz isti vanjski promjer. Sto je veci promjer sapnice, veca kolicina goriva moze proci kroz nju i time ce smjesa biti bogatija. Sto je veci broj na glavnoj sapnici, to je veci njezin promjer.
Slika 5
Cok se upotrebljava za hladni start motora. Buduci se hladno gorivo kondenzira na hladnim stijenkama cilindra, a i zbog nize temperature teze isparava, smjesa je presiromasna da bi se upalila. Cok zatvara dotok zraka ili povecava kolicinu goriva u smjesi i na taj nacin kompenzira prije spomenute simptome. Nakon sto je motor zagrijan, vise nema kondenzacije, gorivo lakse isparava pa cok vise nije potreban.
Idealni odnos zrak/gorivo je 14.7:1, tj. 14.7g zraka na 1g goriva. Tada je osigurano potpuno sagorijevanje, maksimalno oslobadjanje toplinske energije bez ostataka izgaranja (cadje). Presiromasna smjesa se teze pali, prebogata smjesa nepotrebno rasipa gorivo i stvara cadju. Medjutim, teoretski idealni odnos smjese postize se vrlo rijetko, buduci sama konstrukcija motora zahtijeva promjene u tom omjeru. Zbog nepotpunog/nehomogenog isparavanja goriva pri malim brzinama motora (niskom broju okretaja) ili zbog potrebe za dodatnim gorivom pri visim brzinama, rasplinjac mora mijenjati taj omjer (najcesce davati bogatiju smjesu od idealne) kako bi zadovoljio pravilan rad motora. Slika 6 pokazuje stvarni omjer zrak/gorivo ovisno o poziciji gasa.
Slika 6
Podesavanje sapnica rasplinjaca
Podesavanje rasplinjaca je puno lakse objasniti nakon sto su poznati osnovni principi. Prvi korak je odrediti u kojem rezimu rada motor radi nezadovoljavajuce, slika 7. Bitno je naglasiti da rasplinjac regulira smjesu ovisno o gasu, a ne o brzini vrtnje, tj. broju okretaja motora. Ukoliko se motor ponasa lose pri niskom broju okretaja (ler - 1/4 gasa), najvjerojatnije je problem u vijku za smjesu, sapnici praznog hoda ili lose odabranom skosenju na kliznom ventilu. Ako se motor ponasa lose izmedju 1/4 - 3/4 gasa, problem lezi u krivoj poziciji prstena na igli. Ako se motor ponasa lose u podrucju 3/4 - puni gas, problem je u losem odabiru glavne sapnice.
Slika 7
Prilikom nastimavanja rasplinjaca, treba zalijepiti komad izolirke ili slicne trake lijevo od gasa, na kuciste, a drugi komad trake
na gas. Tada treba nacrtati liniju sa flomasterom na gasu i na kucistu, tako da se linije poravnaju. Ta crta oznacava minimum.
Tada treba odvrnuti gas do kraja i produziti liniju od gasa na kuciste. Ta crta oznacava puni gas. Sada imate dvije crte na
kucistu: minimum i puni gas. Sada oznacite polovicu te udaljenosti koja ce oznacavati pola gasa, te dalje na cetvrtine, pa cete
imati tocno sve polozaje gasa pravilno oznacene za kasnije nastimavanje rasplinjaca.
Ocistiti filter zraka i svjecicu, te zagrijati motor. Ubrzavati do punog gasa (najbolje na nekoj duzoj uzbrdici). Nakon sto je motor radio par sekundi na punom gasu, brzo pritisnuti kvacilo i ugasiti motor. (Ne dopustiti da se motor zaustavi usporenjem ili u leru). Izvaditi svjecicu i pogledati njenu boju. Ako svjecica ima svjetlo-smedju boju, izgaranje i smjesa su pravilni. (za detaljniji prikaz izgleda svjecice kliknuti ovdje). Ako je bijela, smjesa je siromasna i trebalo bi staviti vecu glavnu sapnicu. Ako je crna ili tamno-smedja, smjesa je bogata pa bi trebalo staviti manju glavnu sapnicu. Prilikom mijenjanja sapnica, uputno je mijenjati sapnice za jednu velicinu, ponoviti test te kontrolirati boju svjecice nakon testa.
Nakon sto je izabrana pravilna glavna sapnica, ponoviti test sa pola gasa i kontrolirati boju svjecice. Ako je bijela, potrebno je spustiti prsten na igli sa jedan izrez kako bi se obogatila smjesa. Ako je tamno-smedja ili crna, podici prsten za jedan izrez.
Sustav za prazni hod moze se namjestiti tako sto se motor koji stoji u leru neko vrijeme testira startajuci. Ako se motor ponasa lose odmah kod kretanja, vijak smjese se moze odvrnuti/zavrnuti kako bi se promijenila smjesa. Voditi racuna o poziciji vijka (na straznjoj ili prednjoj strani rasplinjaca).
Ukoliko odvrtanje/zavrtanje vijka za 2 okretaja ne daje nikakve efekte, potrebno je zamijeniti sapnicu praznog hoda sa vecom ili manjom, ovisno o potrebi. Prilikom podesavanja vijka smjese, potrebno je raditi u koracima od 1/4 okretaja (90 stupnjeva) i nakon toga testirati ponasanje motora.
Podesavanje sustava za prazni hod izvodi se sve dok motor ne ubrzava iz minimuma bez ikakvih neodlucnosti ili trzaja.
Nadmorska visina, vlaznost i temperatura zraka
Ova tri faktora dosta utjecu na rad rasplinjaca, motora i sastava gorive smjese.
Temperatura zraka
Gustoca zraka obrnuto je proporcionalna okolnoj temperaturi, sto znaci da sto je temperatura niza, zrak je gusci. To znaci da je u istoj kolicini zraka koji ulazi u rasplinjac vise molekula kisika (dusik je i tako inertan, pa je nebitan u razmatranju). Dakle, sto je vani hladnije, smjesa ce biti siromasnija, pa je potrebno dodati vise goriva kako bi se kompenzirao visak kisika. Obrnuto, sto je vani toplije, smjesa ce biti bogatija i manje goriva je potrebno nego inace za optimalnu smjesu.
Zato je bitno da se podesavanje rasplinjaca radi na onoj temperaturi pri kojoj se najcesce vozi.
Nadmorska visina
Nadmorska visina utjece na smjesu zbog toga sto je na vecoj nadmorskoj visini zrak rijedji. Motor koji pravilno radi na razini mora raditi ce nepravilno na vecoj visini zbog prebogate smjese. Dakle, ako se planira duze vrijeme voziti na vecim visinama,
potrebno je u svim parametrima smanjiti dotok goriva u rasplinjac, ovisno o visini na kojoj se vozi.
Vlaznost zraka
Vlaznost zraka oznacava postotak vlage u zraku. Sto je veca vlaznost, smjesa je bogatija.
Za ispravljanje sastava smjese zbog nadmorske visine i temperature koriste se ponekad korekcijski faktori. Dijagram na slici 8 predstavlja tipicne krivulje korekcijskih faktora. Za pravilno koristenje dijagrama, potrebno je ispravno podesiti rasplinjac prije opisanim metodama te zapisati brojeve glavne sapnice i sapnice za prazni hod.
Odrediti okolnu temperaturu i povuci vodoravnu crtu do jedne od krivulja koja predstavlja zeljenu nadmorsku visinu. Od presjecista povuci uspravnu crtu do vodoravne osi sa korekcijskim faktorima i ocitati vrijednost.
Ako je na primjer ocitan faktor 0.92, a vase vrijednosti glavne i pilot sapnice su 350 i 40, sapnice koje bi trebalo ugraditi kako bi motor radio ispravno na zeljenoj temperaturi i nadmorskoj visini su 0.92 x 350 = 322, te 0.92 x 40 = 36.8.
Slika 8
Korekcijski faktori se takodjer mogu iskoristiti za pravilno podesavanje igle, mlaznice i vijka za smjesu. Koristiti gornji dijagram za nalazenje korekcijskog faktora te nakon toga pomocu tablice na slici 9 odrediti sto napraviti s iglom, mlaznicom i vijkom smjese.
Copyright "Motori" 2001-2007